Nalazite se u > Kutak za roditelje
Pričanje i čitanje djetetu Pričanje i čitanje djetetu

DJEČJI VRTIĆ „ZVJEZDICA MIRA“
FRANE KRESNIKA 8, RIJEKA
TEMA: „Pričanje i čitanje djetetu – investicija za cijeli život“
(namijenjeno roditeljima predškolske djece)
Pedagoška godina: 2014./2015.
Napisala: Akvilina Čamber Tambolaš, mag. paed.
Rijeka, listopad 2014.


Od prvog trenutka jutra do posljednjeg trenutka večeri djeca upijaju riječi koje čuju oko sebe i tako uče o svijetu koji ih okružuje. U tome iskustvo igra presudnu ulogu. Novija istraživanja pokazuju da će broj riječi koje dijete čuje u najranijim godinama života odrediti njegov kvocijent inteligencije i akademsko postignuće kasnije u životu. Međutim, neka djeca ne čuju toliko izgovorenih riječi kao ostala djeca. Naime, djeca rođena u siromašnim obiteljima do svoje 3. godine čuju 30 milijuna riječi manje od onih iz bogatijih obitelji. Jedan od razloga tog „jezičnog jaza“ proizlazi iz činjenice da roditelji višeg socio-ekonomskog statusa (SES) češće stupaju u interakciju sa svojom djecom. Jednom uspostavljen, taj se jezični jaz može čak i povećavati.

Neuroznanost – novi odgovori na stara pitanja
Novo istraživanje koje je provelo Američko udruženje za promicanje znanosti (American Association for the Advancement of Science – AAAS) pokazalo je da je jezični jaz vidljiv i u samoj fizionomiji mozga (http://www.youtube.com/watch?v=qLoEUEDqagQ). Neuroznanstvenica Kim Noble sa Sveučilišta Columbia u New York-u (Columbia University Medical Centre) otkrila je da djeca koja dolaze iz obitelji s višim primanjima imaju veći volumen mozga u područjima zaslužnim za procesiranje jezika, i to prvenstveno u lijevom donjem frontalnom režnju zaduženom za jezično izražavanje, te u lijevom gornjem temporalnom režnju, zaduženom za razumijevanje jezika. Naravno, mozak sve djece raste kako ona odrastaju, pa tako i spomenuta područja. Međutim, istraživanje Kim Noble je pokazalo da se kod djece višeg socio-ekonomskog statusa u starijoj dobi u tim područjima nalazi više „neuralnog materijala“ u usporedbi s drugim područjima mozga, ali i u usporedbi s mozgovima djece nižeg socio-ekonomskog statusa. 
Ista je znanstvenica provela istraživanje broja riječi koje dijete dnevno čuje ili izgovori, i to korištenjem tzv. jezičnog pedometra tj. brojača riječi. Pričvršćen za dijete, jezični pedometar mjeri broj riječi koje dijete svakodnevno čuje. Istraživači ga koriste kako bi istražili što se događa u obiteljskom domu, ali podaci dobiveni od jezičnog pedometra pokazali su se vrlo vrijednima za roditelje koji nastoje poboljšati kognitivni razvoj svog djeteta. Nakon što su roditelji vratili jezični pedometar, istraživači su ga priključili na računalo i nakon nekoliko sati preuzimanja podataka, dobili su grafički prikaz koji pokazuje točan broj riječi koje je dijete čulo i izgovorilo tijekom određenog dana, sata i minute.
Rješenje za smanjenje opisanog jezičnog jaza mnogi vide u povećanju dostupnosti predškolskih ustanova. Međutim, istraživanja Američkog udruženja za promicanje znanosti pokazuju da jezični jaz započinje mnogo ranije od vremena polaska djeteta u vrtić. Anne Fernald, ravnateljica Laboratorija za istraživanje učenja jezika (Language Learning Lab) pri Stanfordskom sveučilištu, u veljači 2014. godine je izjavila: 
„Taj jaz u postignućima započinje vrlo rano. Imamo dokaze da već u dobi od 18 mjeseci postoje velike razlike između djece koja dolaze iz obitelji višeg i nižeg socio-ekonomskog statusa. I te razlike ne nestaju – ako ništa, još se malo povećaju ili ostanu prilično konstantne, ali one nastaju puno prije nego što smo donedavno mislili“.
Dana Suskind iz Chicaga pokretačica je inicijative pod nazivom „30 milijuna riječi“. Njezin je cilj pomoći roditeljima da nauče kako najbolje razgovarati s djetetom. Ona smatra da je predškolsko razdoblje već prekasno ukoliko zaista želimo nešto promijeniti, te da se trebamo vratiti tamo gdje sve i počinje – u životni period od rođenja do 3. godine i u obiteljski dom. Istinska promjena se može dogoditi samo putem snage roditeljskog govora i komuniciranja s djetetom. Istraživanja jasno pokazuju da djetetovo rano jezično okruženje ostavlja na njega neizbrisiv trag – to je, prema našim trenutnim saznanjima, početak jaza u postignućima u kasnijem životu.
Međutim, sjedenje pred televizijom ne funkcionira!!! Djeci je potrebno da im se čitaju priče i da budu uključena u živi razgovor, čak i onda kada još sama ne govore. Do dobi od 8-9 godina života, 81 % djece iz obitelji nižeg socio-ekonomskog statusa u SAD-u nema razvijene kognitivne sposobnosti primjerene kronološkoj dobi, a taj se deficit može objasniti brojem riječi koji su čula u najranijoj dobi. Dobrobiti nečega tako jednostavnog kao što su pričanje malom djetetu i izlaganje djeteta bogatom riječniku su ogromne, posebno imajući na umu činjenicu da je do 5. godine života proces rasta mozga već gotovo završen.

Čitanje – važna navika za cijeli život
Svaki roditelj želi da se njegovo dijete razvije u pametnu, empatičnu i sposobnu osobu te zbog toga troši mnogo vremena na biranje pravih vrtića/škola, izvanvrtićkih/izvanškolskih aktivnosti,... Još jedna bitna činjenica koju nikako ne bismo smjeli zaboraviti je da kao roditelji imamo moć podignuti razinu učenja kod naše djece i to usvajanjem samo jedne pozitivne navike – čitanjem.
Pozitivni utjecaji čitanja počinju se pojavljivati već nakon prve knjige koju dijete čuje, a nastavljaju se jačati i gomilati tijekom cijelog djetinjstva. Postoji neograničen broj priča koje utječu na djetetov pogled na svijet te mu pomažu da se nosi s raznim izazovima u životu, a one mogu biti fiktivne ili stvarne. 
Čitanje potiče razvoj djetetovih mentalnih sposobnosti od najranije dobi – potiče logično mišljenje, utječe na bogaćenje rječnika, razvoj govornih vještina i kreativnih sposobnosti, proširuje maštu. Čitanjem djeca jačaju koncentraciju i uče se disciplini. Kroz priče dijete uči o svijetu oko sebe, pravi razliku između dobra i zla čime se potiče i razvoj empatije, a to ga sve izgrađuje u snažnu mladu individuu. Nikako manje važno, čitanje je čin koji emocionalno zbližava roditelja i dijete.

Kako odabrati dobru knjigu za dijete? http://www.klokanica.hr/jaslicka-dob/igra-i-zabava/citanje-od-najranije-dobi-potice-cjelokupan-razvoj-djeteta-1924
Dobre knjige pomažu djeci da:
 Razumiju svijet oko sebe i međuljudske odnose
 Obogaćuju svoj unutrašnji svijet
 Kvalitetnije rješavaju probleme s kojima se suočavaju
 Steknu empatiju kroz povezivanje s likovima i suosjećanje s njima
 Razviju pozitivan odnos prema literaturi

Prva nacionalna kampanja za poticanje čitanja u obitelji „Čitaj mi“
Svjesni svega dosada navedenog o važnosti čitanja od najranije dobi, 2013. godine koja je proglašena Europskom godinom čitanja naglas, hrvatski pedijatri, knjižničari i drugi stručnjaci, u suradnji s medijima i nakladnicima, zajedničkim su snagama pokrenuli prvu nacionalnu kampanju za poticanje čitanja u obitelji, u želji da se kod roditelja, ali i cjelokupnog društva, razvije svijest o njegovoj važnosti. Kampanju "Čitaj mi!" pokrenula je Komisija za knjižnične usluge za djecu i mladež Hrvatskoga knjižničarskog društva, Hrvatsko pedijatrijsko društvo, Hrvatsko čitateljsko društvo, Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti i UNICEF Hrvatska, pod pokroviteljstvom Ministarstva socijalne politike i mladih.
Svjetska istraživanja pokazuju da se djeca kojoj se od najranije dobi čita i priča brže razvijaju, da pokazuju veće zanimanje za okolinu, da brže uče, da bolje komuniciraju s drugima te da razvijaju predčitalačke vještine, što sve izravno utječe na njihov budući školski i poslovni uspjeh. Hrvatska istraživanja pokazuju da se djeci u obiteljima nedovoljno čita te da roditelji čitanje nisu prepoznali kao jedan od čimbenika koji pozitivno utječe na pravilan razvoj djeteta kao osobe i kao budućeg ljubitelja knjiga. Stoga je potrebno u obiteljima razvijati svijest o važnosti čitanja od najranije dobi. Kampanja "Čitaj mi!" naglašava da s čitanjem naglas valja započeti od rođenja djeteta kako bi to postalo ugodnim dijelom svakodnevnog druženja roditelja i djece.
U sklopu kampanje "Čitaj mi!" pokrenuta je internetska stranica www.citajmi.info, posvećena roditeljima i svima koji su svjesni važnosti čitanja djeci od rođenja. Sadržava informacije o tome zašto je važno djeci čitati naglas, kako im i kada čitati, što je kvalitetna slikovnica i kako se ona mijenja s djetetovim odrastanjem.
Osim toga, kao jedan od tjednih programa Gradske knjižnice Rijeka nude se radionice za djecu predškolske dobi po nazivom „Pssst...priča!“. Taj se program za predškolce održava još od 1998., a od 2006. u obliku obiteljske pričaonice, a riječ je o pričanju ili čitanju priče uz vježbe za poticanje razvoja uma, govora, jezika, komunikacije i kreativnih sposobnosti djece od 3 do 6 godina. Iz bogatog knjižničnog fonda slikovnica i ilustriranih knjiga, prema stručnom odabiru knjižničara – profesora hrvatskog jezika i književnosti, a uz pomoć vanjskih suradnika, pripremaju se i provode aktivnosti na svim odjelima i ograncima Knjižnice u raznim terminima. Djeci se tijekom godine ispriča,interpretativno pročita i približi 40-ak kvalitetnih priča.
Uz priču s djecom provode se razne jezične vježbe i vježbe pažnje i pamćenja te aktivnosti kreativnog stvaranja. Na taj se način potiče razvoj govora i izražavanja, pamćenja, koncentracije što je izuzetna podloga za svaki drugi razvoj djeteta, a potiče se i kreativnost koja je u uskoj vezi s prethodno navedenim vještinama.
Popratni tiskani materijal sadrži upute roditeljima za poticanje čitanja djece, preporuke dobrih priča i stručne literature iz područja razvoja govora i jezika te razvoja kreativnosti.

Mjesto i vrijeme održavanja radionica:
Dječji odjel Stribor – subota, 11-12 h
Ogranak Drenova – ponedjeljak, 18-19 h
Ogranak Zamet – utorak, 18-19 h
Ogranak Turnić – srijeda, 18-19 h


Preporučena literatura za roditelje koji žele saznati više o novim istraživanjima mozga i njihovim implikacijama na rano učenje djeteta (sve knjige dostupne su u Gradskoj knjižnici Rijeka):
1. Dennison, P. (2007). Brain Gym i ja: povratak užitku učenja. Buševec: Ostvarenje
2. Diamond, M. i Hopson, J. (2006). Čarobno drveće uma. Lekenik: Ostvarenje
3. Došen-Dobud, A. (2005). Malo dijete – veliki istraživač. Zagreb: Alinea
4. Gopnik, A., Meltzoff, A. N. i Kuhl, P. K. (2003). Znanstvenik u kolijevci: što nam rano učenje kazuje o umu? Zagreb: Educa
5. Hannaford, C. (2008). Očima i ušima, rukama i nogama: kako poznavanjem individualnog profila dominacije poboljšati učenje i kvalitetu života. Buševec: Ostvarenje
6. Hannaford, C. (2007). Pametni pokreti: zašto ne učimo samo glavom: gimnastika za mozak. Buševec: Ostvarenje
7. Jensen, E. (2005). Poučavanje s mozgom na umu. Zagreb: Educa
8. Rajović, R. (2010). IQ djeteta - briga roditelja: (Mensa - NTC sistem učenja: za predškolski uzrast). Zagreb: Hrvatska Mensa

9. Ranko Rajović: Igre koje usporavaju ili oštećuju razvoj djece, a da toga nismo svjesni http://www.youtube.com/watch?v=-E7GWiEjju4



Kutak za roditelje
Medijska pismenost O medijima u slikovnicama i priručnicima, ideje i savjeti ...
Može li 'vjerski' vrtić što drugačije ponuditi u odgoju djece Što je u temelju svakog odgoja ...
Uz Dan očeva Nezamjenjivi ste ...
Deset ekoloških zapovijedi Ja sam ...