PRIJE POLASKA U DJEČJI VRTIĆ
POŽELJNO JE…
|
NIJE
POŽELJNO…
|
primjereno dobi djeteta, pokušati djecu osamostaliti u
smislu navikavanja na nešto kratkotrajniji
boravak s roditeljima ili djedovima i bakama |
navikavati dijete da su mu odrasli (roditelji, bake i djedovi, itd.) neprestano ”na raspolaganju” |
dobro je djeci omogućiti da kontaktiraju s ”nepoznatima”, djecom i odraslima različite
kronološke dobi (strah od nepoznatih kod upoznavanja mnoštva nepoznatih
odraslih i djece u situaciji dječjeg vrtića mogao bi biti smanjen) |
dijete “zaštićivati” od kontakta s nepoznatima, samo zato da se dijete “ne bi uzrujavalo” |
dnevni ritam življenja djeteta (od
vremena lijeganja, odmora - dnevnog i noćnog, uzimanja obroka, igre...)
trebao bi se prilagoditi vrtićkom
dnevnom ritmu, dakle ritmu
većine djece u vrtiću |
da dijete ima neujednačen i promjenljiv ritam
življenja, kao ni posve specifičan (primjerice, zbog radnog vremena
roditelja), budući da će se dijete teže socijalizirati u uvjetima različitog
ritma u odnosu na većinu djece |
sastav hrane i vrstu prehrane dobro je postupno prilagođavati ”uobičajenijoj” vrtićkoj hrani |
navikavati
dijete na posve specifičan način hranjenja, i na posve specifičnu hranu;
hrana u vrtiću ima zdravstveno provjeren i poželjan sastav, a u vrtiću se
vodi računa o činjenici da neku vrstu hrane neka djeca ne vole, pa ih se i ne
“tjera” da jedu takvu hranu |
djecu
je potrebno u dovoljnoj mjeri osamostaliti,
kako bi se u pogledu osamostaljenja moglo imati što manje teškoća, pogotovo u
najosnovnijim stvarima, npr. kod: - uzimanja jela, - obavljanja nužde (počeci odvikavanja
od pelena, itd.) - oblačenja i svlačenja - osobne higijene - motorike (počeci učenja hodanja, npr.)
|
zanemariti
poticanje osamostaljivanja djeteta s vjerovanjem “sve će doći samo po sebi,
kad za to dođe vrijeme” |
upoznati
dijete s prostorima vrtića, osobito prostorom u kojem će boraviti, igralištem
i slično; poželjno je dijete upoznati i s dijelom osoblja vrtića |
misliti
da je svejedno hoće li dijete upoznati prostor vrtića i ljude na prvi dan
polaska u vrtić
|
PRIMARNI ZADATAK PROCESA
PRILAGODBE JE...
|
uspostavljanje
pozitivne komunikacije i prisne socio-emocionalne veze djeteta i odgojitelja,
koji trebaju postati djetetovi “drugi roditelji” |
PRI POLASKU
DJETETA U DJEČJI VRTIĆ
SPECIFIČNOSTI
|
RAZLOG
|
MLAĐA DJECA
– DUGOTRAJNIJA PRILAGODBA |
Što
su djeca mlađa, vjerojatno je da će
proces prilagodbe biti osjetljiviji i vjerojatno dugotrajniji, zbog straha
djeteta od odvajanja od majke. |
PRETJERANO
ZAŠTIĆENA DJECA
– DUGOTRAJNIJA PRILAGODBA |
Tzv.
“razmažena” djeca (koja su stalno
bila u centru pažnje roditelja i drugih skrbnika) mogu izrazito otežano
prilagođavati na život u dječjem vrtiću, jer u vrtiću djeca takvu pretjeranu
pažnju više ne mogu imati. |
ODLOŽENE
TEGOBE ADAPTACIJE |
Ne
treba se začuditi kada nakon prividno brze i uspješne prilagodbe dijete
“odjednom” počne pokazivati odbojnost prema vrtiću, ili biva plačljivo,
negativistično, agresivno... Riječ je o mogućim “zakašnjelim” tegobama adaptacije;
dijete se jednostavno u prvo vrijeme kontroliralo, jer je mislilo da je
boravak u vrtiću nešto iznimno, nešto što se neće često ponavljati... a
kasnije je shvatilo da je odlazak u vrtić postao dio njegove svakodnevice,
što ga je naknadno “užasnulo”. |
“NEZGODNIJI” TEMPERAMENT DJETETA – DUGOTRAJNIJA PRILAGODBA |
Tzv.
“teško odgojiva djeca” mogu se teže i prilagođavati na život u vrtiću.
Također, povučenija djeca mogu se dugotrajnije prilagođavati ili pak imati
odložene teškoće adaptacije. Tzv. djeca s posebnim potrebama mogu imati vrlo
različit ritam i trajanje adaptacijskog procesa. |
PRI POLASKU
DJETETA U DJEČJI VRTIĆ
POŽELJNO JE…
|
NIJE
POŽELJNO…
|
Potrebno je već u
rujnu ili listopadu (početkom nove pedagoške godine) dovesti dijete u
vrtić - kako bi novopridošla djeca prvo
vrijeme provela zajedno, te bi im na taj način moglo biti lakše, jer su i
druga djeca u istoj situaciji. |
Dovoditi dijete nakon nekoliko mjeseci, kad su
se ostala novopridošla djeca već prilagodila. Djecu dovoditi u odgojnu grupu baš u isto vrijeme
(u danu) kao i nekolicina drugih roditelja; to onemogućuje odgajatelje da se
individualno „smire“. |
Uputno je da prvih dana dijete u vrtiću boravi kratkotrajnije
a prilagodba treba biti postupna (npr. sat vremena prvog dana,
potom 2-3 sata drugog dana, itd.). Tako se dijete postupno
upoznaje s prostorom, drugom djecom, odgojiteljima. U pogledu stupnjevitosti
produljivanja boravka u vrtiću, bitna je interakcija s odgajateljima. Ritam i
brzina adaptacije različiti su za svako pojedino dijete. |
Pokušavati
da dijete doživi express-prilagodbu tako da ga se “baci u vatru”, tj. ostavi
odmah u vrtiću cijelog dana. U tom slučaju dijete može doživjeti šok,
stvoriti negativan odnos prema vrtiću. Ne
komunicati s odgajateljem o tome kako odgajatelj procjenjuje
potrebni ritam i kvalitetu adaptacije djeteta. Vlastite procjene “od oka”
mogu biti posve pogrešne. |
Uopće
bi vrijeme dolaska djeteta u vrtić ili iz vrtića trebalo prilagoditi
djetetu, ali i ritmu življenja djece u vrtiću. Dolazak je najpogodniji
neposredno prije ili neposredno nakon doručka, a odlazak - kada većina djece
odlazi iz dječjeg vrtića kući (sličan ritam s većinom djece olakšava i
socijalizaciju djeteta). |
Dovoditi
dijete u vrtić i odvoditi iz vrtića u različito vrijeme, što bitno može
otežati adaptaciju djeteta, a posebno njegovu socijalizaciju i uklapanje u
grupu djece. |
Prosječno
trajanje procesa prilagodbe na dječji vrtić ili jaslice iznosi oko 15-ak
dana. Međutim, ne treba se zabrinjavati kad
ovaj period
potraje i
dulje: pojedina djeca
su katkad
izuzetno osjetljiva
pri promjeni
ritma života
i životnih
uvjeta. Kod
većine
djece razdoblje
prilagodbe prolazi
relativno bezbolno
i bez
trajnijih posljedica. |
Očekivati da će trajanje adaptacije slijediti “uobičajena” pravila. Ne treba očekivati trajanje i ritam procesa prilagodbe “po receptu”. Značajne su individualne razlike djece. |
Dopušteno
je da roditelji prvih dana prilagodbe djeteta borave u prostoru odgojne skupine svog djeteta: međutim, poželjno
je da s djetetom roditelji borave što
kratkotrajnije (dok se dijete ne “zaigra” i uspostavi pozitivne kontakte
s drugom djecom). Obavezno ispuniti obećanja data djetetu. Bitan je stalan
kontakt s odgajateljem i interakcija .dijete – roditelj – odgajatelj. |
Duljim
boravkom roditelja u odgojnoj skupini može se otežati adaptacija djeteta:
dijete se može naviknuti na boravak u vrtiću, ali samo u prisustvu roditelja.
Osim toga, dulji boravak roditelja jednog djeteta u odgojnoj skupini otežao
bi i prilagodbu ostale novopridošle djece. Nije dobro dijete lagati da će
roditelj doći, a onda ne ispuniti to obećanje. |
Omogućiti
djetetu da donese u vrtić igračku ili
predmet od kuće (uz koji je posebno vezano, tzv. prijelazni objekt). |
Zabranjivati mu da donosi bilo što od kuće. |
.jpg)
.jpg)