Nalazite se u > Kutak za roditelje
Kako olakšati prilagodbu djece na dječji vrtić Kako olakšati prilagodbu djece na dječji vrtić

PRIJE POLASKA U DJEČJI VRTIĆ


POŽELJNO JE…

NIJE POŽELJNO…

primjereno dobi djeteta, pokušati djecu osamostaliti u smislu navikavanja na nešto kratkotrajniji boravak s roditeljima ili djedovima i bakama

navikavati dijete da su mu odrasli (roditelji, bake i djedovi, itd.) neprestano ”na raspolaganju”

dobro je djeci omogućiti da kontaktiraju s ”nepoznatima”, djecom i odraslima različite kronološke dobi (strah od nepoznatih kod upoznavanja mnoštva nepoznatih odraslih i djece u situaciji dječjeg vrtića mogao bi biti smanjen)

dijete “zaštićivati” od kontakta s nepoznatima, samo zato da se dijete “ne bi uzrujavalo”

dnevni ritam življenja djeteta (od vremena lijeganja, odmora - dnevnog i noćnog, uzimanja obroka, igre...) trebao bi se prilagoditi vrtićkom dnevnom ritmu, dakle ritmu većine djece u vrtiću

da dijete ima neujednačen i promjenljiv ritam življenja, kao ni posve specifičan (primjerice, zbog radnog vremena roditelja), budući da će se dijete teže socijalizirati u uvjetima različitog ritma u odnosu na većinu djece

 

sastav hrane i vrstu prehrane dobro je postupno prilagođavati ”uobičajenijoj” vrtićkoj hrani

navikavati dijete na posve specifičan način hranjenja, i na posve specifičnu hranu; hrana u vrtiću ima zdravstveno provjeren i poželjan sastav, a u vrtiću se vodi računa o činjenici da neku vrstu hrane neka djeca ne vole, pa ih se i ne “tjera” da jedu takvu hranu

djecu je potrebno u dovoljnoj mjeri osamostaliti, kako bi se u pogledu osamostaljenja moglo imati što manje teškoća, pogotovo u najosnovnijim stvarima, npr. kod:

- uzimanja jela,

- obavljanja nužde (počeci odvikavanja od pelena, itd.)

- oblačenja i svlačenja

- osobne higijene

- motorike (počeci učenja hodanja, npr.)

 

 

zanemariti poticanje osamostaljivanja djeteta s vjerovanjem “sve će doći samo po sebi, kad za to dođe vrijeme”

upoznati dijete s prostorima vrtića, osobito prostorom u kojem će boraviti, igralištem i slično; poželjno je dijete upoznati i s dijelom osoblja vrtića

misliti da je svejedno hoće li dijete upoznati prostor vrtića i ljude na prvi dan polaska u vrtić

 

 

PRIMARNI ZADATAK PROCESA PRILAGODBE JE...

uspostavljanje pozitivne komunikacije i prisne socio-emocionalne veze djeteta i odgojitelja, koji trebaju postati djetetovi “drugi roditelji”

 

PRI POLASKU DJETETA U DJEČJI VRTIĆ

SPECIFIČNOSTI

RAZLOG

 

MLAĐA DJECADUGOTRAJNIJA PRILAGODBA

Što su djeca mlađa, vjerojatno je da će proces prilagodbe biti osjetljiviji i vjerojatno dugotrajniji, zbog straha djeteta od odvajanja od majke.

 

PRETJERANO ZAŠTIĆENA DJECADUGOTRAJNIJA PRILAGODBA

Tzv. “razmažena” djeca (koja su stalno bila u centru pažnje roditelja i drugih skrbnika) mogu izrazito otežano prilagođavati na život u dječjem vrtiću, jer u vrtiću djeca takvu pretjeranu pažnju više ne mogu imati.

 

 

 

ODLOŽENE TEGOBE ADAPTACIJE

 

Ne treba se začuditi kada nakon prividno brze i uspješne prilagodbe dijete “odjednom” počne pokazivati odbojnost prema vrtiću, ili biva plačljivo, negativistično, agresivno... Riječ je o mogućim “zakašnjelim” tegobama adaptacije; dijete se jednostavno u prvo vrijeme kontroliralo, jer je mislilo da je boravak u vrtiću nešto iznimno, nešto što se neće često ponavljati... a kasnije je shvatilo da je odlazak u vrtić postao dio njegove svakodnevice, što ga je naknadno “užasnulo”.

“NEZGODNIJI”  TEMPERAMENT DJETETA – DUGOTRAJNIJA PRILAGODBA

Tzv. “teško odgojiva djeca” mogu se teže i prilagođavati na život u vrtiću. Također, povučenija djeca mogu se dugotrajnije prilagođavati ili pak imati odložene teškoće adaptacije. Tzv. djeca s posebnim potrebama mogu imati vrlo različit ritam i trajanje adaptacijskog procesa.

 

PRI POLASKU DJETETA U DJEČJI VRTIĆ


POŽELJNO JE…

NIJE POŽELJNO…

Potrebno je već u rujnu ili listopadu (početkom nove pedagoške godine) dovesti dijete u vrtić - kako bi novopridošla djeca prvo vrijeme provela zajedno, te bi im na taj način moglo biti lakše, jer su i druga djeca u istoj situaciji.

Dovoditi dijete nakon nekoliko mjeseci, kad su se ostala novopridošla djeca već prilagodila.

Djecu dovoditi u odgojnu grupu baš u isto vrijeme (u danu) kao i nekolicina drugih roditelja; to onemogućuje odgajatelje da se individualno „smire“.

Uputno je da prvih dana dijete u vrtiću boravi kratkotrajnije a prilagodba treba biti postupna (npr. sat vremena prvog dana, potom 2-3 sata drugog dana, itd.). Tako se dijete postupno upoznaje s prostorom, drugom djecom, odgojiteljima. U pogledu stupnjevitosti produljivanja boravka u vrtiću, bitna je interakcija s odgajateljima. Ritam i brzina adaptacije različiti su za svako pojedino dijete.

Pokušavati da dijete doživi express-prilagodbu tako da ga se “baci u vatru”, tj. ostavi odmah u vrtiću cijelog dana. U tom slučaju dijete može doživjeti šok, stvoriti negativan odnos prema vrtiću.

Ne komunicati s odgajateljem o tome kako odgajatelj procjenjuje potrebni ritam i kvalitetu adaptacije djeteta. Vlastite procjene “od oka” mogu biti posve pogrešne.

Uopće bi vrijeme dolaska djeteta u vrtić ili iz vrtića trebalo prilagoditi djetetu, ali i ritmu življenja djece u vrtiću. Dolazak je najpogodniji neposredno prije ili neposredno nakon doručka, a odlazak - kada većina djece odlazi iz dječjeg vrtića kući (sličan ritam s većinom djece olakšava i socijalizaciju djeteta).

 

Dovoditi dijete u vrtić i odvoditi iz vrtića u različito vrijeme, što bitno može otežati adaptaciju djeteta, a posebno njegovu socijalizaciju i uklapanje u grupu djece.

Prosječno trajanje procesa prilagodbe na dječji vrtić ili jaslice iznosi oko 15-ak dana. Međutim, ne treba se zabrinjavati kad ovaj period potraje i dulje: pojedina djeca su katkad izuzetno osjetljiva pri promjeni ritma života i životnih uvjeta. Kod većine djece razdoblje prilagodbe prolazi relativno bezbolno i bez trajnijih posljedica.  

 Očekivati da će trajanje adaptacije slijediti “uobičajena” pravila. Ne treba očekivati trajanje i ritam procesa prilagodbe “po receptu”. Značajne su individualne razlike djece.

Dopušteno je da roditelji prvih dana prilagodbe djeteta borave u prostoru odgojne skupine svog djeteta: međutim, poželjno je da s djetetom roditelji borave što kratkotrajnije (dok se dijete ne “zaigra” i uspostavi pozitivne kontakte s drugom djecom). Obavezno ispuniti obećanja data djetetu. Bitan je stalan kontakt s odgajateljem i interakcija .dijete – roditelj – odgajatelj.

Duljim boravkom roditelja u odgojnoj skupini može se otežati adaptacija djeteta: dijete se može naviknuti na boravak u vrtiću, ali samo u prisustvu roditelja. Osim toga, dulji boravak roditelja jednog djeteta u odgojnoj skupini otežao bi i prilagodbu ostale novopridošle djece. Nije dobro dijete lagati da će roditelj doći, a onda ne ispuniti to obećanje.

Omogućiti djetetu da donese u vrtić igračku  ili predmet od kuće (uz koji je posebno vezano, tzv. prijelazni objekt).

 Zabranjivati mu da donosi bilo što od kuće.